Epidemija popustljivog odgoja koje smo svjedoci u svakodnevnom životu mlade ljude nerijetko vodi i u konzumaciju droga i raznih drugih ilegalnih supstanci, a roditelji pred problemom zatvaraju oči, dok ne eskaliraju.
Prim.dr.sc. Ivan Ćelić, psihijatar adiktolog, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče ističe kako često mlada osoba kada počne konzumirati droge od kanabisa, prema stimulansima, bilo da je riječ o kokainu, speedu ili extasiju vrlo često počne zakazivati na radnom i na socijalnom planu.
-Vrlo često dolazi do promjene društva, dolazi i do promjene u funkcioniraju, npr. noć promijene za dan, pa preko noći jedu, rade nešto drugo, a preko dana spavaju. Dolazi do problema i zakazivanja u školi ili na studiju. Ne idu u školu ili na fakultet i nailaze na dodatne probleme. Jedno novo istraživanje u Americi pokazalo je da mlađe osobe od 18 do 35 godina usljed konzumiranja marihuane imaju značajno povećanje ozljeda na radnome mjestu. Čitav je niz studija gdje se istražuju brojne savezne države u SAD-u koje jesu ili nisu legalizirale kanabis u rekreacijske svrhe. Kada pogledamo sve te podatke, vidimo da se nalazimo na skliskoj nizbrdici. Oni koji govore da rat protiv droga ne daje nikakve rezultate mislim da nisu u pravu. To je dio grupacije ljudi koji pod svaku cijenu žele relativizirati problem konzumacije droga. Ono što uvijek naglašavam je da je potrebno stvoriti sigurno okruženje za mlade. Naravno da nikome ne bih preporučio konzumaciju psihoaktivnih tvari, ali sigurno da nije ista situacija kada netko povremeno uzme određeno supstancu sa 40 ili 50 godina, ili kada netko to učini prvi put sa 16 godina ili ranije.
Nerijetko se s konzumacijom alkohola i droga počinje već u osnovnoj školi.
-U Zagrebu imamo nažalost situaciju da u pojedinim dijelovima centra Zagreba imate ulične dilere koji zamotani joint prodaju za dva eura. Ta dostupnost i cjenovna nezahtjevnost, posebno ako se nekoliko dječaka i djevojčica odluči takvo nešto napraviti, stvara određene poteškoće. Europska istraživanja posebno posljednji podaci ESPAD-a (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola, uzimanju droga i drugim oblicima ovisnosti među učenicima) kada govorimo o opijanju, ukazuje da broj djevojčica koje su se opile u Hrvatskoj premašuje broj dječaka. To je jedna nova tendencija koja se događa na europskom kontinentu, pa tako i Republici Hrvatskoj. Čini mi se da puno više trebamo raditi na preventivnim programima. Što se tiče određenih tretmana, imamo sve ono što se nudi i u drugim zemljama EU kada je riječ o liječenju, ali trebalo bi raditi više preventivnih programa i korištenja novih tehnologija i novih aplikacija koje spadaju u digitalno zdravstvo. Tu je posebno važna uloga zavoda za javno zdravstvo – službi za školsku medicinu i službi za mentalno koji bi trebali ponuditi određene programe i organizirati ih za mlade i njihove roditelje kako bi upozorili na štetnost takvih obrazaca ponašanja.
Posebna opasnost kada govorimo mladima nove su droge koje su se pojavile u Republici Hrvatskoj.
– Kada govorimo novim psihoaktivnim tvarima možemo ih podijeliti u dvije osnovne grupe. Kao prvo tu su sintetski kanabinoidi. To su tvari koje oponašaju djelovanje marihuane, a nemaju nikakve veze s biljkom kanabisa. To su različite molekule, a dovoljno je promijeniti jedan atom da biste dobili neku novu molekulu. Mi smo s izmjenama zakona o zlouporabi droga 2019. to regulirali, pa više nisu potrebne zakonske izmjene, već čim se pojavi određena nova psihoaktivna tvar rani sustav upozoravanja Europske unije to detektira i automatski dolazi na popis zabranjenih tvari. Jedna od takvih tvari je HHC i nažalost smo imali smrtni slučaj u istočnoj Slavoniji gdje je mlada osoba konzumirala e-cigarete koje su sadržavale THC iz kanabisa uz polusintetski proizvod HHC.
Druga važna skupina su sintetski stimulansi koji se često nabavljaju preko dark weba. Znamo da su danas mladi izuzetno informatički pismeni i da oni mogu nabaviti što žele unatoč nastojanjima i policijskih i carinskih i poštanskih službi. Nažalost čak i manje količine tih različitih sintetskih stimulansa osobito kod mladih koji boluju od astme mogu dovesti do nesagledivih, pa i fatalnih posljedica i sa smrtnim ishodom.
Tu je i fentanil kao nova droga. Hvala Bogu, u Hrvatskoj još nisu zabilježeni takvi slučajevi izuzev pojedinačnih kod dugogodišnjih heroinskih ovisnika, pa bih kada govorimo o novim drogama govorio prije svega o sintetskim kanabinoidima i sintetskim stimulansima.
Kada govorimo o kanabisu, on je teško usporediv s kanabisom kakav poznajemo od prije 20 godina.
Kanabis danas i kanabis prije 20 godina je nebo i zemlja. Koncentracija THC-a, glavnog psihoativnog sastojka marihuane, u zaplijenjenoj marihuani prije 20 godina bila je 3 do 4 %, a danas je 20 do 30 %. Imamo i skunk, hibridno napravljene biljke gdje je koncentracija THC-a gotovo 90 %. Naravno što je koncentracija THC-a veća, veće su i posljedice po mentalno zdravlje. Kada govorimo o SNUS-u odnosno o nikotinskim vrećicama, to je u sivoj zoni. Nije regulirano čak ni kada govorimo o mladima do 18 godina. Kad dođete na kiosk, želite kupiti neku lokalnu tiskovinu, naići ćete i na te proizvode koji se nude po 5 ili 6 eura. To su različite imitacije. Radi se o bilju natopljenom s nikotinom. Prema našem zakonu duhan za oralnu upotrebu je zabranjen u Hrvatskoj. Jedina zemlja Europske unije koja to ima zbog tradicije je Švedska, ali u nikotinskim su vrećicama velike količine nikotina. Ono što sam osobno tražio je da se to zabrani maloljetnicima, ali i da se smanji količina nikotina po nikotinskoj vrećici. Kada govorimo o sintetskim proizvodima, za razliku od marihuane, kokaina ili heroina koji se dobivaju iz biljaka, ovo se dobiva iz različitih laboratorija. S obzirom da se radi o ilegalnim supstancama vi nikad ne znate kolika je koncentracija određene psihoaktivne supstance i tu nažalostkobna može biti i jednokratna upotreba. Tako možete vidjeti nažalost u svjetskim medijima da je netko prvi put uzeo tabletu ekstazija i umro. Postoje i određene tendencije, a Hrvatska je također aplicirala na te multinacionalne projekte, da se u blizini muzičkih festivala nalaze određeni laboratoriji gdje osoba koja je ilegalno nabavila drogu može doći u taj laboratorij da se sastruže komadić i da se vidi o kojim se supstancama radi. Koliko god je s jedne strane najbolje da osoba ne uzima nikada ilegalne droge na ovaj način bi nam pomoglo da u određene znanstvene i epidemiološke svrhe saznamo koji su trendovi i koja je droga na tržištu u određenoj regiji.
