Svakog trenutka neizmjerni broj osjetnih (senzornih) informacija ulazi u naš živčani sustav, a organizacija tih podražaja je senzorna integracija.
Ako su podražaji iz okoline organizirani i integrirani u mozgu (senzorna integracija), možemo ih upotrijebiti pri oblikovanju: percepcija, emocija, ponašanja, novih učenja. Osjetilima dobivamo informacije o našem tijelu i okolini koja nas okružuje. O osjetilima razmišljamo kao o zasebnim kanalima informacija, ali ona rade zajedno da bi se dobila pouzdana slika svijeta oko nas i naša uloga u njemu. Razvojem se osjetila integriraju i tako se dobiva potpuna slika o tome tko smo, gdje smo i što se događa oko nas.
Pri obradi ili organizaciji senzornih informacija uključeno je preko 80% živčanog sustava i zato mozak primarno smatramo “organom za obradu osjeta”. Mozak mora organizirati sve te osjete kako bi se dijete nesmetano kretalo, učilo i ponašalo se, a ako osjeti nastaju neorganizirano, djetetov život postaje kaotičan.
Nedostatna osjetna obrada (senzorna integracija) može se javiti kod djece tipičnog razvoja i kod djece s teškoćama u razvoju. Stoga, je kod djeteta s nedostatnom osjetnom obradom vrlo važno na vrijeme procijeniti senzornu integraciju kako bi se utvrdila osjetna područja s nedostatnom senzornom obradom i izradio senzorni profil djeteta. Senzorni profil temelj je za izradu individualiziranog programa poticanja senzorne integracije (IPPSI).
